HRVATSKA
NASTAVA U ŠVICARSKOJ
Tekst: Dr. Michaela Ulich Grafika: Silvia Hüsler
Staatsinstitut für Frühpädagogik – IFP München
Gefördert mit Mitteln des Bundesministeriums des Inneren und des Bayerischen Staatsministeriums für Arbeit und Sozialordnung, Familie und Frauen.
Dragi roditelji!
Možda se ponekad pitate:
«Kako moje dijete uči njemački?» ,
«Može li moje dijete od malena učiti na dva jezika?» ili
«Hoće li se moje dijete poslije moći dobro izražavati – npr. u školi?»
Ova i druga slična pitanja zaokupljaju mnoge roditelje. Mnogi pedagozi i znanstvenici su se bavili tim pitanjima. Želimo vam o tome uputiti par savjeta i informacija.
Što je potrebno djeci da bi se govorno dobro razvila?
· Djeca mogu dobro učiti različite jezike
Ako vaše dijete odrasta s dva različita jezika, npr. kod kuće se govori jedan jezik, a u dječjem vrtiću njemački, onda je to velika šansa za budućnost vašeg djeteta.
Ispitivanja pokazuju: Djeca od malena mogu učiti dva (ili čak i tri) jezika ukoliko su na to poticani.
Ukoliko otac i majka govore različite jezike, svatko od njih može s djetetom govoriti svoj jezik, isto to uspjevaju i djeca. Pored svega su važna, pogotovo za mladu djecu, jasna «jezična pravila» u obitelji, tako da dijete može povezati određeni jezik s određenom osobom. Npr. «mama govori ovako, tata onako, za jelom govorimo ovako...».
· Dječji vrtić je šansa za vaše dijete
Vaše dijete u dječjem vrtiću uči njemački jezik i mnoge druge stvari koje su važne za napredovanje u jeziku i poslije za školu. Dječji vrtić je šansa i dobro je kada ga dijete posjećuje redovito od treće godine. Tako do polaska u školu dijete ima dovoljno vremena da se privikne na njemački jezik. Odgojiteljice ciljano potiču njemački jezik: kroz igru, razgovore, pjesmice i stihove, slikovnice i priče.
Ukoliko na početku vaše dijete još ne govori njemački, možda će u dječjem vrtiću tražiti prijatelje koji kod kuće (kao i ono) pričaju isti jezik. To će djetetu pomoći da se navikne i da
se ugodno osjeća. S vremenom će pronaći i njemačke prijatelje.
· Koji jezik govorite s vašim djetetom?
Ponekad roditelji dobivaju savjet: «Govorite s vašim djetetom njemački, jer je onda poslije djetetu lakše u školi». To je pogrešno. Govorite jezikom kojim spontano i prirodno govorite, koji Vi najbolje znate – uglavnom je to materinski jezik. U tom jeziku znate većinu riječi i poznato vam je kako su formirane rečenice. Na taj način dijete dobiva dobru osnovu, to mu također pomaže kod učenja drugih jezika, npr. kod učenja njemačkog. Potreban je niz godina dok dijete ispravno ne nauči jezik – to vrijedi za djetetov prvi jezik kao i za sve sljedeće jezike.
Neka djeca imaju periode u kojima žele govoriti samo jedan jezik– npr. samo njemački.
Tada odgovarajte na njemačkom, čak i ako roditelji s djecom govore jezik obitelji. Takvi periodi su potpuno normalni. Ukoliko ostanete dosljedni i dalje govorite s djetetom materinski jezik i ako dijete taj jezik čuje i u drugim okolnostima, jezik se neće izgubiti, dijete će i dalje učiti kao slušatelj - i sigurno će poslije ponovo govoriti taj jezik.
· Što možete učiniti u obitelji za napredovanje djeteta u govoru?
Za jezično napredovanje važan je svakodnevni život u obitelji. U obitelji djeca uče prvi jezik. Koje konkretne mogućnosti postoje u obitelji za poticanje djece u jezičnom napredovanju?
¾ Zadovoljstvo u govoru i kazivanju
Jezik se ne može trenirati, ono se kod mlađe djece svakim danom razvija dok slušaju i sami govore – npr. u igri, kod čitanja slikovnica, zajedničkog obroka i prilikom razgovora s ljudima koje vole. Svakodnevni razgovori su za djecu jako važni: pričajte djetetu o svom poslu, o djedu i baki, o nekom današnjem doživljaju; ako vas dijete npr. prilikom kuhanja promatra, tada mu ispričajte šta sve danas stavljate u lonac. Radujte se kada dijete postavlja mnoga pitanja i kada mnogo priča – šta ga je danas u vrtiću naljutilo, a šta obradovalo, šta su u vrtiću prijatelji rekli, itd. Dijete pričanjem postepeno uči izražavati se i riječima objašnjavati svoje ideje i želje.
Djeca najbolje uče ako se ugodno osjećaju i ukoliko se ne boje praviti pogreške. Ponekad izmišljaju riječi, igraju se govorom, to ih zabavlja i dobro je za njihov govorni razvoj.
Za napredovanje nije dobro ako ispravljate dijete ukoliko nešto «pogrešno» kaže. Ponekad djeca koja su često ispravljana izgube volju za jezik i pričanje.
Postoje aktivnosti kroz koja djeca mnogo nauče i mogu posebno dobro razviti svoje jezične mogućnosti. Prije svega tu spadaju: čitanje, kazivanje priča, razledavanje slikovnica, izgovaranje stihova i pjevanje.
¾ Zajedničko razgledavanje i čitanje slikovnica
Za napredovanje jezika je jako korisno ukoliko roditelji s djetetom često - najbolje svaki dan
- čitaju slikovnicu. Mnoge studije su dokazale da ako s djetetom na materinjem jeziku čitate slikovnicu, ono pri tome uči mnoge stvari koje mu mogu pomoći ubuduće u svim jezicima kao i kasnije u školi. Možda ponekad za čitanje imaju vremena stariji brat ili sestra, tetka ili djed.
Kod razgledavanja i čitanja slikovnica je bitno:
· Da djetetu i odraslom bude ugodno (djetetu se može upropastiti zabava ukoliko odrasli mnogo ispituju).
· Da dijete može mnogo pričati o priči i slikama - sve što mu padne na um.
Ako kod kuće nemate slikovnica na vašem jeziku ili ih ne možete posuditi, opet postoji mogućnost da na vašem jeziku s djetetom razgledavate slikovnice: postoji mnogo njemačkih slikovnica, koje uopće nemaju ili imaju sasvim malo teksta. Takve knjige možete posuditi u dječjem vrtiću, raspitajte se kod odgojiteljice. Slikovnice možete s djetetom razgledavati kod kuće i razgovarati na vašem jeziku o slikama - možda zajedno s djetetom možete na osnovu tih slika izmisliti priču. Ili vaše dijete može donijeti slikovnicu iz dječjeg vrtića i na njemačkom nešto ispričati o priči i slikama.
Međutim u knjižarama postoje mnoge dvojezične knjige za djecu. Ako dobro govorite njemački, možete naizmjenično čitati, jedanput na njemačkom, a zatim na jeziku obitelji. Ponekad djeca imaju svoju najdražu slikovnicu i nju požele uvijek nanovo čuti i razgledati. To je isto dobro, time dobivaju osjećaj za jezik.
¾ Pričanje priča
Djeca vole priče. Kada često slušaju jednu priču koju otac ili majka, ujak ili djed, pričaju ili čitaju, ona pri tome razvijaju govor. Ona uče razumjeti priče i sami ih pričati, a to je jako bitno poslije za školu.
To mogu biti priče iz svakodnevnog života, bajke, priče iz vašeg djetinjstva – sve što se vama i vašem djetetu dopada. Možda možete pokušati sa svakodnevnom pričom za laku noć?
Isto su tako za razvoj jezičkih mogućnosti vrlo važne pjesme, brojalice i stihovi koji zabavljaju mnogu djecu. Sjećate li se još stihova i brojalica iz vašeg djetinjstva?
¾ Televizor nije dovoljan
Prilikom gledanja televizije djeca se uglavnom koncentriraju na slike, a ne na ono što je kazano.
I uglavnom gledaju mirno. Televizor ne potiče naročito razvoj jezika. Djeca više nauče ako slušaju npr. tonsku kasetu s bajkom ili priču za laku noć od roditelja. Ukoliko vaše dijete gleda televizor, važno je da s djetetom razgovarate o emisiji.
¾ Živjeti s dva jezika - djeca trebaju primjere
Roditelji su važni primjeri. Poneka djeca doživljavaju kako se njihovi roditelji trude naučiti njemački jezik, npr. upitajte dijete kako se neka riječ izgovara na njemačkom ili možda u dječjem vrtiću posjetite tečaj njemačkog jezika. To djeci pomaže. Onda su i ona radoznala i ponosna na učenje njemačkog. Djeca primjećuju cijene li roditelji vlastiti materinski jezik i njeguju li ga, te smatraju li dvojezičnost važnom.
Jezik je blago....
Ukoliko vaše dijete govori dva jezika i poslije se dobro izražava, onda posjeduje blago, koje mu u daljnjem životu i poslu može pomoći. To blago mu ne može nitko oduzeti.
Vama i vašem djetetu na tom putu želimo mnogo sreće i uspjeha.
Riječ udruge roditelja Svi Vi, dragi članovi i DJECO Hrvatske dopunske škole, svojim zalaganjem stvarate pretpostavke solidnoj općoj naobrazbi kao i boljoj prezentaciji Hrvata u Švicarskoj. I jedno i drugo nam je neophodno ako našoj djeci želimo bolji uspjeh i bolja radna mjesta nego što ih imamo sami. Švicarska je za mnoge od nas tuđina, ali za veliki broj naših sinova i kćeri njihova ne samo "druga Domovina". Kao roditeljima nam ostaje tako malo vremena usaditi im ono što smatramo važnim. Zar to nisu jezik, kultura i za vjernike vjera?
