HRVATSKA     DOPUNSKA     ŠKOLA   -   ŠVICARSKA
 
                Početna  Vijesti  Upravni odbor  Udruga  Škole  Učitelji           
                Koordinacijski ured  Događaji po kantonima     
              
 

 

 
 
 
                              
                                                                                                                                                                   
03.04.'08. - Film Crvena Zora
 
 
 

Crvena Zora i njezina banda klasično

 je djelo njemačke književnosti za

djecu prema kojem je snimljen film.

 
 
 
Učenici HDŠ Aarau, Lenzburg i Wohlen upoznali su Crvenu Zoru
 
 

Učenici HDŠ Wohlen, Teufenthal i Lenzburg na kolodvoru u Aarau

 

 

    Učenici HDŠ Aarau, Wohlen, Lenzburg i Teufenthal, njih trideset i petero, uz pratnju majki, vjeroučiteljice i učiteljice 19. ožujka okupili su se u kinu Ideal u Aarau s namjerom da pogledaju film Crvena Zora. Iako većina učenika nije znala tko je Crvena Zora, dovoljno je bilo da u školi čuju da je Zora Hrvatica iz Senja i da se mala dvorana kina popuni, a bilo je i onih koji su film Crvena Zora već gledali. Kada je film započeo, nastala je tišina, a sva čula usmjerila na slike u pokretu i zvuk. Tako je bilo sve do kraja, film se odgledao u „jednom dahu“, a velika tajna o „nepoznatoj Zori“ je otkrivena. Crvena Zora bez dvojbe je Hrvatica!

 

 

 

 

 

Dojmovi nakon odgledanoga filma:

 

    Meni je film bio prekrasan! Jako mi se svidio i htjela bih ga još jednom pogledati. Kad bih još jednom išla gledati Crvenu Zoru, pozvala bih sve Hrvate koje znam da i oni upoznaju Crvenu Zoru.

                                                                                                Matea Sladoje, 6.r., HDŠ Aarau

 

 

    Film je bio dobar. Najviše mi se svidjelo kad je Branko držao Zlatinog brata i kad je Zlata rekla: „ Pusti ga, vidiš da se pomokrio od straha.“ Najlošije je bilo kada je Zora izvukla Branka iz zatvora jer je zatvor sigurno bio i bolje zatvoren i osiguran. Najtužnije je bilo kada se na početku filma saznaje da je Branku umrla mama. Najsmješnije je bilo kada  su policajci gonili Branka i Zoru.

                                                                                               Ana Ćosić, 6.r., HDŠ Aarau

 

 

    U filmu mi se svijelo kada su mrtvog psa stavili u tanjur umjesto ribe, kada je Branko vidio Zoru da krade meso iz tanjura i kada je Zorina banda spasila dječaka kojemu su ukrali novac. Bilo mi je žao kada je Zorina banda morala napustiti srušenu kulu (Nehaj) jer ih je tražila policija i sakriti se kod starog ribara. Dvojica dječaka zaboravili su svoje stvari. Jedan je zaboravio slike svojih najdražih glumica, a drugi svoga orla. Zločesti gradonačelnik je orla ubio, a slike poderao. To je bilo tužno.

                                                                                                Ivona Pandžić, 5.r. HDŠ Wohlen

 

 

    Meni se jako svidjelo kako je film snimljen i kako su glumci odjeveni. Također su mi se svidjela hrvatska imena djece i njihova dobrota.

                                                                                                Marko Ćorić, 4.r., HDŠ Wohlen

 

 

    U filmu je bilo dosta smiješnih scena, ali i romantičnih. Simpatično mi je bilo kada je Zora sebi kupila novu odjeću, haljinu i cipele na petu, i obukla je za Branka jer mu se htjela svidjeti.

                                                                                                Ana Lučić, 8.r., HDŠ Teufenthal

 

 

    Film je bio super, svidio mi se, ali je po mom mišljenju više za mlađu djecu. Zora je djevojčica prelijepe crvene duge  kose, jedina djevojčica u grupi dječaka!

                                                                                                Nikolina Martinović, 8.r., HDŠ Teufenthal

 

 

    Zorina banda nije imala što za jesti pa su svi iz bande morali krasti. Dobro je što je stari ribar rekao svima da djeca iz Zorine bande nemaju roditelje, što za jesti, kuću , ali da vole raditi.

                                                                                                Marin Topalovič, 5.r., HDŠ Aarau

 

 

    Dok sam gledao film, puno sam se smijao zato što je banda Crvene Zore bježala od policije, ali uvijek kroz igru i šalu.

                                                                                                Stefan Stanić, 6.r., HDŠ Aarau

 

 

    Voljela bih da je film snimljen na hrvatskom jeziku ili da sam ga mogla pratiti na hrvatskom jeziku.

                                                                                                Nikolina Brnjić, 7.r., HDŠ Aarau

 

 

 

 

 

Hrvatica koju Hrvati  još nisu upoznali

 

   

Crvena Zora lik je iz kultnog dječjeg

romana “Crvena Zora i njezina

banda” Kurta Helda iz 1941. g.

 

    Zora je Hrvatica! Radnja romana odigrava se u Senju 30-ih godina 20. stoljeća prema istinitim likovima i istinitim događajima. Iako je pokrenuta inicijativa da se roman Crvena Zora prevede na hrvatski jezik, na hrvatskom ga još nema. Svi mali hrvatski ljubitelji pustolovnih romana koji žele upoznati hrabru Hrvaticu Zoru morat će se u ovoj  velikoj priči o Crvenoj Zori zadovoljiti samo igranim filmom njemačke produkcije.

    Četrnaestogodišnja Zora je predvodnica bande siročadi u Senju koja podmeće nogu gradskim moćnicima gdje god stigne. Radnja se zapliće kada 12-godišnjem Branku umre majka, teško bolesna od trovanja tvorničkim plinovima. Branka nitko neće, nema više doma i ubrzo upada u nevolje iz kojih ga izvlači Zora, uvijek spremna za pomoć slabima. Branko se priklanja Zorinoj četveročlanoj bandi “uskoka” koja se skriva u ruševnom dvorcu i živi od pljačke, ali po robinhudovskim zakonima - na pobunu protiv konvencija tjeraju glad i nužda.
    U radnji se pojavljuje i priča o sukobu lokalnih moćnika - bogatog veletrgovca Karamana, korumpiranoga gradonačelnika na jednoj strani i siromašnog ribara Goriana, jedinog zaštitnika bande siročadi na drugoj.

 

    Ono što “Crvenu Zoru” čini različitom od većine pustolovnih dječjih knjiga je socijalna tema koja je autoru romana bila posebno važna.

 

 

    Kurt Kläber (autor romana), kako je Heldu pravo ime, rođen u Jeni 1897., s 14 godina napustio je školu i izučio bravarski zanat.  Sam je sebe nazivao profesionalnim revolucionarom koji se bori za pravdu pa je tako većinu svojih govora, eseja i pjesama pisao za radnike.

    Tijekom svoga političkoga i društvenoga angažmana dospio je i u zatvor, nakon kojega je pobjegao u Švicarsku i tamo sa svojom suprugom, dječjom spisateljicom Lisom Tetzner, dočekao kraj rata.

    Kao politički izbjeglica, Kläber u Švicarskoj nije smio objavljivati pod svojim imenom, pa je “Crvenu Zoru” objavio 1941. pod pseudonimom. U “Bubnjaru iz Faida”, “Matthiasu i njegovim prijateljima” i u zgodama “Giuseppea i Marije” u četiri nastavka Held je ostao vjeran svojem socijalnom angažmanu, a svi njegovi likovi žrtve su nehumanog i nepravednog društva. Umro je 1959. godine u zemlji koja mu je dala egzil, a poslije i državljanstvo, Švicarskoj.

 

 

Crvena Zora i njezina banda u Senju

    
    U njemačko-švicarsko-jugoslavenskoj koprodukciji 1979.g. snimljena je TV serija u 13 nastavaka “Crvena Zora i njezina banda”. Iako knjiga o Cr­ve­no­ko­soj Zo­ri ni­je pre­ve­de­na u Hr­vat­skoj, Senjani dobro zna­ju o če­mu se ra­di. Sta­nov­ni­ci to­ga pod­ve­le­bit­skog gra­da s pri­čom o Zo­ri upozna­li su se osam­de­se­tih go­di­na pro­š­lo­ga sto­lje­ća, ka­da je u Se­nju sni­ma­na igra­na se­ri­ja i film pre­ma Hel­do­vu pred­lo­š­ku. Sni­ma­nje je ta­da bi­lo grad­ska atrak­ci­ja, a mno­gi su Se­nja­ni, me­đu koji­ma i ne­ka senj­ska dje­ca, sud­je­lo­va­li kao sta­tis­ti. Dvo­je mla­dih Se­nja­na, Ne­nad Vu­ka­so­vić i Anđe­l­ko Kos, igra­li su ta­da ne­ke od glav­nih ulo­ga kli­na­ca iz Zo­ri­ne druž­i­ne. Ia­ko pos­to­ji pri­ča da je pis­ca Hel­da za vri­je­me jed­nog od nje­go­vih pu­to­va­nja pre­drat­nom Ju­go­sla­vi­jom za ro­man inspiri­ra­la stvar­na dje­voj­či­ca ko­ju je upoznao u Se­nju, to nit­ko ne može pot­vr­di­ti. Ne­ki Se­nja­ni tvrde da je Zo­ra plod fik­ci­je, dru­gi da je stvar­no pos­to­ja­la, no nit­ko ne zna tko je mo­gla bi­ti ta djevoj­či­ca.
    Naj­no­vi­ji igra­ni film Crvena Zora u režiji njemačkog redatelja Petera Kahanea  ni­je sni­mljen u Senju, već je kao lo­ka­ci­ja oda­bra­no cr­no­gor­sko pri­mor­je, a ku­lu Ne­haj zamijenila je jed­na ku­la u Cr­noj Go­ri. Producenti su prošli cijelu jadransku obalu kako bi našli prikladne lokacije za snimanje. Bili su i u Senju, ali na originalnom mjestu radnje Heldova romana nisu mogli snimati jer im je Senj bio premoderan i premalo “uspavan”.
    Iako je Senj propustio priliku za snimanje filma, ostaje mogućnost da ne propusti i priliku iskoristiti priču o Zori kao turistički mamac, pogotovo za turiste s njemačkog govornog područja, ali i za hrvatske turiste, pogotovo one mlađe. O tom turističkom pothvatu može se pogledati na web stranici : www.zora-ferein.de

Izvor: Jutarnji list

 

 

Par isječaka iz filma:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
 
                                                                                Učiteljica: Andrijana Matić