OBITELJ NA PRVOM MJESTU

U hrvatskom standardnom jeziku, a ujedno i govoru često se događa da se neke riječi poistovjećuju ili pogrešno rabe. Posljedica jezične nesigurnosti danas je prisutan strah da će se u 'pošasti čišćenja' hrvatskoga jezika od 'nehrvatskih riječi' osiromašiti rječničko blago.

Tako u hrvatskoj jezičnoj tradiciji već dugo postoje riječi obitelj, porodica i familija, ali se u govoru često poistovjećuju, iako svaka od njih ima svoje značenje. Često se riječ porodica pripisuje srpskom jeziku, iako to nije točno, a kada se koristi u značenju ljudskih srodnika tada njezina uporabnost postaje upitna.

    Na značenjsku razlikovnost riječi obitelj i porodica utjecala je njihova etimologija:

obitelj (obitavati) je životna zajednica bez obzira na krvno srodstvo i porodica (poroditi) odnosi se na krvno srodstvo.

    Akademijin rječnik za riječ obitelj navodi više značenja, ali i riječ porodica kao istoznačnicu. Riječ porodica tumači rječju obitelj te objašnjava značenje: „ zajednica koju čine roditelji i njihova djeca i najbliži rođaci ako žive zajedno s njima.“

    Rječnik hrvatskoga jezika Leksikografskog zavoda i Školske knjige navodi:

porodica 1. potomstvo zajedničkih daljih ili bližih predaka istog prezimena; rod- plemićka, mnogobrojna, 2. biol sistematička kategorija u podjeli biljnoga i životinjskoga svijeta, rod, 3. ling skupina genetski srodnih jezika - slavenska jezična,

obitelj  1. temeljna ljudska zajednica, koju tvore članovi istog kućanstva, danas obično muž i žena s djecom ( djed i baka),

familija lat obitelj, porodica.

    U hrvatskom jeziku riječi obitelj i porodica imaju različita značenja dok je familija latinska riječ uvriježena u njemačkom jeziku kao die Familie ili engleskom kao family.

    Riječ obitelj označava srodstvenu skupinu koja živi u zajedničkom domu (roditelji i djeca) kao uža obitelj te šira obitelj (ako su u tom domu još djedovi i bake).

Ilija Protuđer  u jezičnom savjetniku Pravilno govorim hrvatski navodi da riječ porodica u hrvatskom jeziku podrazumijeva sve srodnike koji su podrijetlom od zajedničkog pretka, što upućuje na to da svi članovi neke obitelji nisu i članovi iste porodice. Otac (suprug) i majka (supruga) ista su obitelj, ali su iz različitih porodica.

    U hrvatskoj tradiciji najčešće je da djeca bivaju članovi očeve porodice i nose njegovo prezime.

Stoga bi riječ obitelj trebalo rabiti kada podrazumijevamo članove uže i šire obitelji koji žive u zajedničkom domu, a riječ porodica kada se govori o rodoslovlju, tj. srodnicima koji imaju zajedničko podrijetlo. U ostalim slučajevima uporaba riječi porodica nije upitna i koristi se u smislu: porodica životinja, porodica biljaka, porodica jezika, porodica riječi...

    Razloga za strah da će se osiromašiti jezično blago ne bi trebalo biti kada se odredi točno značenje riječi i kada se primjerenijoj riječi da prednost njezinom značenju u određenom kontekstu. Takvih je jezičnih situacija danas puno, a najčeće su one svakodnevne u kojima se jezična publika nađe pod udarom medija pa biva zbunjena. Preostaje učiti riječi i otkrivati njihovo pravo značenje te tako utvrditi jezično gradivo.

Andrijana Matić